Sezonske namirnice i domaći proizvodi imperativ za počekak nemliječne ishrane

Pripremanje roditelja na uvođenje nemliječne hrane njihovim bebama iziskuje adekvatnu pripremu i prilagođavanje baš kao što i bebama treba neko vrijeme da se na nju naviknu. Zdrave, domaće, neprskane namirnice bi trebalo da budu imperativ barem u prvoj godini djetetovog života, a redosljed njihovog uvođenja treba da se zasniva na sezonalnosti, stav je nutricionistkinje Jelene Jovanović.

Ona crnogorskim roditeljima često daje konkretne predloge za pripremanje hrane u toku posebnih, specializovanih televizijskih emisija, a za portal Roditelji.me govori o tome šta, kada i kako bebi nuditi, koje kombinacije praviti, i na šta obratiti posebno pažnju kada se počinje sa nemliječnom ishranom.

Jovanović kaže da bi mudro bilo nemliječnu ishranu početi sa povrćem jer voće bebi može da oteža prihvatanje povrća. Razlog tome je što bebe prirodno bolje prihvataju slatkasti ukus.

Ipak, ako se godišnje doba poklapa sa početkom uvođena čvrste hrane i mogućnošću dobavljanja domaćih namirnica – jabuke, kruške, kajsije, breskve… Jovanović predlaže da se napravi izuzetak.

“Bilo bi šteta ne iskoristiti priliku. Tako da ova odluka – da li početi sa slanim ili slatkim ukusima direktno zavisi od roditelja”, navodi ona.

Kao svemu novom u životu i bebi je potrebno da se navikne na nove sastojke. Pored mogućih alergija i nedovoljno razvijenog imunog sistema, roditelji treba da budu obazriviji jer se sistem za varenje još razvija, pa zaostali gasovi mogu biti bolni.

Najbolje i najbezbjednije je, dodaje Jovanović, pravilo koje podrazumijva uvođenje namirnica pojedinačno i period čekanja po nekoliko dana do nove, da bi se utvrdilo da li bebi odgovara ili ne.

Uglavnom se počinje sa pirinčnim kašama, kuvanom šargarepom, krompirom, tikvicom, bundevom, slatkim krompirom, jabukom, kruškom, kajsijom… namirnicama blagog ukusa.

Kod nekih beba višak gasova mogu izazvati namirnice poput brokolija, kupusa, pasulja, paškanata, crnog luka. Ako roditelji osjete uznemirenost treba da ih zamijene sa namirnicama iz iste grupe – karfiol, grašak, komorač, peršun ili ih izbjegavaju na neko vrijeme.

Prema riječima Jovanović, osnova za regulisanje redovne stolice, pored raznovrsnosti je i pravilna kombinacija namirnica, koja se odnosi na cjelodnevni meni. Treba voditi računa i o dovoljnom unosu tečnosti, posebno kada su topli dani jer se bebe intezivnije znoje. Kod regulisanja stolice i eliminacije grčeva mogu pomoći čaj sa kimom ili kašica od kruške, kajsije, šljive.

Jovanović savjetuje i majkama koje doje da se hrane što zdravije i raznorsnije. Preporučuje im da prije i poslije podoja popiju času vode ili soka, da jedu voće i povrće svaki dan i obavezno dovoljno proteina kojih ima u ćuretini, piletini, ribi, jagnjetini. Dojilje treba da jedu i žitarice, posebno integralnu rižu, proso, ovas, heljdu…

“Preporuka je da se jede raznovrsna hrana jer ce različitost ukusa u majčinom mlijeku naučiti bebu da lakše prihvati nemliječnu ishranu kada dođe vrijeme za to. Majka treba da jede malo veću količnu hrane odnosno 300-400 kalorija više nego inače, sve do trenutka kada se bebi počne uvoditi nemliječna ishrana”, objašnjava ona.

Svakako, napominje ona, dojenje ostaje primarna hrana djeteta barem do prve godine bebinog života.

Sa čim početi?

Spisak namirnica sa kojima se počinje nemliječna ishrana se razlikuje od sezonske pristupačnosti kao i od finansija porodice. Jovanović predlaže roditeljima da daju sve od sebe da, makar do bebinog prvog rođendana, nabavljaju kvalitetnu organsku ili domaću hranu jer je nutritivno najbolja opcija i nema pesticida.

Prva hrana koju beba treba da dobije su žitarice, koje su odličan izvor gvožđa, kalcijuma i kalorija. Počinje se sa bezglutenskim žitaricama kao što su riža, proso, kukuruz, amaranth, kinoa… Oko osmog mjeseca se polako uvode žitarice i proizvodi od žitarica sa glutenom, kao što su ovas, ječam, pšenica, raž, heljda, makaroni, tijesto, hljeb…

Od povrća, koje je odličan izvor vitamina, minerala, vlakana, obično se prvo daje krompir, šargarepa, tikvica, bundeva, grašak, blitva, brokoli, karfiol, spanać, keleraba, paškanat, paprika kuvana u supi, cvekla, kelj, kupus, boranija, pasulj…

Kada je u pitanju voće, prednost uvijek imaju voćke sa našeg podneblja. U početku se voće kuva, peče, pasira, a zatim se cijedi u sok, pa potom nudi bebi u svježem oblik.

“Sa sokom ne treba pretjerivati jer smanjuje bebin apetit za drugom hranom. Količinu soka treba ograničiti na 120 mililitara dnevno, razblažiti ga i obavezno ponuditi iz čaše”, dodaje Jovanović.

Sa 6 mjeseci se uvodi jabuka, kruška, breskva, šljiva, kajsija, banana, potom trešnja, višnja, dunja, grožđe, lubenica, jagoda, kupina, malina, borovnica.

Meso je važan dio ishrane u ovom periodu i uvodi se oko 7. mjeseca u obliku bujona. Meso se prvo pasira, potom gnječi pa sjecka. Jovanović kaže da ga je najbolje izgniječiti sa povrćem zbog lakšeg gutanja. Meso se djetetu nudi tri do četiri puta sedmično i to mlada mesa poput teletine, junetine, kao i ćuretina, piletina i pileća džigerica samo ako je od domaće živine.

Daje se i bijela riba poslije osmog mjeseca, koja se kuva ili peče.

“Žumance je veoma značajna namirnica i uvodi se krajem sedmog i početkom osmog mjeseca. Odlična je zamijena za meso pa se daje naizmjenično sa njim, takođe u kombinaciji sa povrćem. Uvoditi ga postepeno, prvo osmina, pa četvrtina… Kod jaja se obavezno primjenjuje pravilo od nekoliko dana čekanja i praćenja bebine reakcije”, pojašnjava Jovanović.

Mliječni proizvodi, jogurt, pavlaka, meki neslani sirevi se mogu uključiti u bebinu ishranu oko sedmog mjeseca.

Šta izbjegavati?

U prvim mjesecima nemliječne ishrane trebalo bi izbjegavati so, šećer i vegetu jer opterećuju bebine bubrege, zatim med najmanje do prvog rođendana jer sadrži spore Botulinusa koje mogu izazvati teške bolesti kod beba. Na listi za izbjegavanje je i citrusno voće koje može da stvori više kisjelosti u bebinom stomaku i izazove ojed ili alergijsku reakciju. Ni sjemenke ni orašasto voće nijesu prepručljivi jer su sitni i tvrdi i beba ne može dobro da ih sažvaće i proguta, a mogu biti i jaki alergeni. Jovanović ne preporučuje u prvoj godini ni čokoladu, džem sa šećerom, pomfrit, svježu šargarepu i bobičasto voće.

Kombinacije koje podstiču prihvatanje određenih ukusa

Organski pirinčani griz i proso su namirnice blagog, neutralnog ukusa koje su bezglutenskog porijekla, tako da su preporučljive i na samom početku dohrane kao i kasnijem periodu. Odlično se slažu i u slanim i slatkim kombinacijama. Kako se kombinuju zavisi od starosti bebe i uvedenih namirnica.

Jovanović je podijelila nekoliko predloga kašica u kojima se koriste sastojci kojima djeca nijesu oduševljena, ali se kombinacijom sa drugim voćem i povrćem ni ne osjete.

Kašica sa jabuko, šaragarepom, celerom i grizom

Sastojci:

– 2 dcl vode;
– rendana crvena domaća jabuka;
– manja rendana šargarepa;
– malo rendanog korijena celera;
– dvije kašike organskog pirinčanog griza.

Priprema: U vodi skuvati navedene namirnice, pred kraj dodati pirinčani griz i zgusnuti. Kuva se na umjerenoj vatri, uz neprestano miješanje. Izblendati ili izgnijećiti i ponuditi bebi kada se prohladi.

Kašica sa prosom, kajsijom, šljivom, tikvicom i celerom

Sastojci:

  • dva dcl vode;
  • jedna i po kašika prosa;
  • kajsija;
  • malo rendanog celera;
  • komad tikvice;
  • šljiva.

Priprema: U vodi kuvati jednu i po supenu kašiku proša, poslije pet minuta ubaciti rezanu kajsiju, malo rendanog celera, komadić mlade tikvice i jednu šljivu. Kada se sve skuva, izblendati i ponuditi bebi.

Kašica sa prosom, celerom, blitvom i paškanatom

Sastojci:

– 2 dcl vode;
– kašika i po prosa;
– jedan paškanat;
– komadić crnog luka;
– dva lista blitve;
– malo rendanog celera.

Priprema: U dva decilitra vode kuvati proso, potom mu dodati jedan paškanat, jedan komadić crnog luka, dva lista blitve, narezane, malo rendanog celera. Sve skuvati. Kada je kuvano izgnječiti ili izblendati. Na kraju dodati jednu kašiku organskog hladno cijeđenog maslinovog ulja.

Do kada blendati hranu?

Jovanović navodi da se u početku bebi nudi kašasta hrana ili u obliku pirea. Izgnječeno, samljeveno ili isjeckano se daje oko 8. ili 9. mjeseca.

„Na samom početku bebinog susreta sa nemliječnom hranom, ponudićete joj kašasto, jer je do tog trenutka jela iskljucivo tečnu hranu i treba joj vremena da se navikne da zvaće i guta. Kada počne da koristi prstiće – oko 8. mjeseca, ponudićete joj komadiće hrane, gnječeno ili isjeckano, jer voli sama da jede“, objašnjava ona.

Roditeljima izbirljivih beba poručuje da budu uporni i nude djetetu što raznovrsniju hranu.

„Ako je za utjehu, praksa pokazuje da neke bebe tek nakon desetog puta uspiju da usvoje neke nove ukuse, tako da je u ovakvim trenucima strpljenje glavno oružje, a krajnji rezultat je zdravo dijete“, kaže Jovanović.

Objašnjava da beba, u toku odrastanja, prolazi kroz razne faze, počev od perioda kada se prvi put susrijeće sa čvrstom hranom, raznim ukusima (neutralnim, slanim, slatkim), kada joj niču zubi, kada intenzivnije proučava svijet oko sebe pa manje obraća pažnju na hranu.

Nesto od novih ukusa joj se ne sviđa, nešto voli, i puno je razloga koji mogu dovesti do izbirljivosti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *