PIŠE: Nina Ivičić, nutricionistkinja
Svakodnevno čujemo priče o vrckavoj, energičnoj ili hiperaktivnoj djeci. Tim pojmovima se služimo u svakodnevnom govoru, a upotrebljavamo ih uglavnom u pozitivnom kontekstu (dijete je „živahno“, „veselo“, „znatiželjno“, …). Međutim, kada se radi o pretjerano aktivnom djetetu, koje uz to ima i problema s učenjem, svakodnevnim zadacima i aktivnostima, manjak pažnje, nedostatak smisla za red, izraženu sklonost alergijama i ako često laže, vrlo je vjerovatno da se radi o sindromu smanjene pažnje (SSP).
Kod SSP-a razlikujemo dvije varijante tog sindroma – hipoaktivni i hiperaktivni.
SSP-hipoaktivna djeca imaju sljedeće simptome: neupadljivost, plašljivost i plačljivost, nedruštvenost, unutrašnji nemir i neusredsređenost, poremećaji i poteškoće pri učenju, vrlo nizak nivo samopouzdanja, neobjašnjiva potpuna rastrojenost.
SSP-hiperaktivna djeca pokazuju: motorički nemir (hiperaktivnost u užem smislu riječi – govore bez prestanka, moraju sve dirati, nemirni, nervozni), nedostatnu usredređenost (sve započnu, ništa ne dovrše, ne slušaju gotovo nikada, …), agresivnost u verbalnoj i fizičkoj komunikaciji, nekomunikativnost (teško podnose prijekore i razočaranja, teško pristupačni, otpor prema porodičnim i ostalim molbama/dužnostima, …), emocionalne poremećaje (iznenadne promjene raspoloženja, pretjerane reakcije na pozitivne i negativne događaje, …), poremećaje u koordinaciji, žaljenje na dosadu, sklonost alergijama i grlobolji, upadljivu osjetljivost na vremenske prilike, poremećaje spavanja i jedenja.
Važno je naglasiti da dijagnoza SSP-a zavisi od broja, učestalosti i jačine navedenih simptoma. Simptoma mora biti najmanje četiri i oni se moraju javljati često ili neprestano, da bi se postavila dijagnoza SSP.
Ono što se često ne spominje je činjenica da su kod djece sa SSP-om česte i naglašene i mnoge pozitivne osobine kao na primjer: sposobnost oduševljavanja, izrazita kreativnost, spontana uslužnost, izrazita ljubav prema prirodi i životinjama, izražen osjećaj za pravednost.
Dugotrajni stres pojačava simptome SSP-a, a zadaci postavljeni pred dijete koji uzrokuju takav stres (na primjer zaduženja u školi), često iznose na vidjelo prve simptome SSP-a.
Kako današnja prehrana utiče na ponašanje djece?
Ponašanje djece odraz je brojnih faktora – uticaja okoline, roditelja, vaspitanja, društvenih kretanja i navika (Internet, video igrice, …).
Uz te uticaje, vrlo je snažan i sve češće dokazan i uticaj ishrane modernog čovjeka na ponašanje djece, pa tako i na SSP.
U posljednjih 40 godina odigrale su se mnoge promjene u uzgoju stoke, žitarica, voća i povrća i još veće promjene u preradi tih sirovina u hranu koju konzumiramo. Nekada prirodno, neinvazivno uzgojene životinje i biljke zamijenjene su intenzivnim stočarstvom, živinarstvom i poljoprivredom gdje se koriste brojne hemikalije (antibiotici, pesticidi, …). Nadalje, u preradi tih sirovina u finalni proizvod (često višestruko prerađene prehrambene namirnice) koriste se razne vještačke boje, pojačivači ukusa i ostali aditivi koji doprinose ukupnoj količini hemikalija koje unosimo u organizam svakodnevnom ishranom. Te hemikalije se testiraju, ali pojedinačno i kratkotrajno, a njihov zajednički uticaj na organizam nije testiran. Prema posljednim procjenama, čovjek današnjice, kroz 70 godina života, unese u organizam, samo kroz hranu, oko 50 kg hemikalija!
Takva hrana koja je industrijski visoko obrađena često je vrlo male nutritivne vrijednosti (manjak vitalnih sastojaka), a uz to i neočišćena mnogih hemijskih stvari iz poljoprivrede i iz prehrambene industrije.
Konzumiranjem takve, visoko procesuirane hrane na svakodnevnoj bazi, možemo značajno uticati na pogoršavanje SSP-a kod djece. Kako tome doskočiti?
Ishrana u terapiji SSP-a
Ovo su osnovna načela koja se preporučuju da se slijede u ishrani djeteta sa SSP-om:
- obilje sirove hrane (voće, povrće, samoniklo bilje, klice);
- voće samo svježe;
- što manje dodataka osnovnim namirnicama;
- izbjegavati šećer, mlijeko i mliječne proizvode (osim maslaca i kisjelog mlijeka);
- nikakve integralne žitarice, posebno izbjegavati ovas;
- vrlo malo jaja, orašastih plodova, mahunarki i svinjetine;
- nikakav alkohol.
Glavne odlike ovakve ishrane su napuštanje obezvrijeđene industrijski višestruko prerađene hrane i okretanje prirodnim, svježim namirnicama.
A evo i praktičnih savjeta za provođenje gore navedenih preporuka za ishranu:
Sirova hrana
- udio u ukupnoj dnevnoj količini hrane = 25-50%
- uvijek prvo ponuditi djetetu nezačinjenu hranu; ako odbija, začiniti vrlo lagani, samo s prirodnim začinima.
- izbjegavati: šumske pečurke, cveklu.
Voće
- uvijek sirovo i svježe, nikada u kombinaciji s drugim namirnicama (izuzetak: jabuka +šargarepa).
- najmanje 20 minuta prije obroka ili 3 sata nakon obroka.
- lubenicu jesti samo zasebno.
- ne kombinovati vrlo kiselo i vrlo slatko voće.
- preporučljivo: prijepodne davati samo voće.
- dati prednost domaćem voću.
Samoniklo bilje i klice
- dodaju se salatama, supama/čorbama i drugim jelima.
- klice se konzumiraju sirove, osim onih od pasulja, soje, leblebija i graška (one se prije moraju termički obraditi i tek tada dodati u jelo).
Šećer
- izbjegavati sve industrijske vrste šećera (šećer, grožđani, voćni, sladni, mliječni, od šećerne trske, glukoza, melasa, sirup).
- posebnu pažnju obratiti na izbjegavanje skrivenih šećera, kojih je često puno više nego što bi ste očekivali – napici, pekarski proizvodi, poslastice, pekmezi, kečap, konzervisano povrće, …
- koristiti sušeno voće, med, sirup od agave ili javora.
Mlijeko i mliječni proizvodi
- izbjegavati sve osim maslaca, običnog jogurta, pavlake i vrlo masnog sira (m.m.>50%) – navedeno davati u umjerenim količinama.
- kako bi se obezbijedio dovoljan unos kalcijuma, uvrstiti u svakodnevnu prehranu: brokulu, kelj, koprivu, sušene smokve.
Žitarice i hljeb
- „miješani „hljeb umjesto integralnog.
- praviti hljeb s dodatkom tikve, šargarepe ili krompira.
- ovas potpuno izbjegavati.
- konzumirati proso i heljdu.
- najbolje integralne žitarice koje su proklijale!
Masti i ulja
- da: maslac, nestvrdnuta kokosova mast (za prženje), pavlaka, maslinovo i čičkovo ulje (neprerađeno!)
- ne: margarin, rafinisana (prerađena) ulja.
Meso i riba
- uz mesno jelo pojesti dovoljno povrća i salate.
- konzumirati u popodnevnim satima, manje naveče.
- kobasice – konzumirati samo one koje sadrže jedino so i papar od začina i dodataka.
- svinjetinu ne jesti vrlo često.
- uvijek dati prednost mesu prirodno držanih i hranjenih životinja.
Napici
- da: voda, nezaslađeni biljni čajevi, nezaslađeni sokovi voća i povrća, napitak od jabučnog sirćeta i meda.
- ne: gazirana pića, sokovi s dodatkom šećera, alkoholna pića.
Izvor: Abedeca roditeljstva
Leave a Reply