Bolest je stanje opšte «uzbune» u organizmu. Tada se odigrava jedan pravi «rat» oko preuzimanja dragocjene teritorije – našeg tijela i zdravlja. Sve naše odbrambene ćelije su aktivirane i neprestano u borbi. Povišenje temperature, apatija, gubitak apetita, pospanost… samo su neki od znakova kojima se tijelo bori i štedi energiju za bitke.

Najčešći uzroci bolesti kod djece su infektivnog porijekla (virusi, bakterije, gljivice, paraziti), pa je razboljevanje u najbližoj vezi sa smanjenjem imuniteta. Jer, kada nema šta da nas brani, uvijek ima šta da nas napadne. Dok je imunitet odraslih najčešće poljuljan stresom, umorom i nepravilnom ishranom, imunitet najmlađih najčešće zavisi od sna i ishrane.

Značaj ishrane

U dječjem uzrastu, ishrana nije samo izvor materija neophodnih za rast organizma (ili obnovu kod odraslih), već i skup esencijalnih materija koje poboljšavaju funkcionisanje cijelog tijela, odnosno utiču na jačanje organizma. Dobro usklađen jelovnik ne služi samo u cilju rasta, nego i u cilju prevencije bolesti – i danas, i sjutra, i u starosti.

Usklađivanje obroka sa dječjim potrebama i ukusom je teži dio posla. Postoje brojne knjige koje nude rješenja, kao i savjeti pedijatara, pa je danas više nego lako da se dijete ispravno i izbalansirano hrani.

Ne mogu da jedem…

Poseban problem nastupa kada se dijete razboli – kada izgubi apetit, povraća, ima dijareju, temperaturu… U tim akutnim stanjima, potrebno je voditi računa o nadoknadi tečnosti. Tada dijete najčešće odbija hranu, ali što se tiče tečnosti, tu roditelji moraju da budu uporni (voda i nezaslađen čaj su najbolji izbor). Dobro hidrirano dijete će se lakše i brže izboriti sa opakim napadačima.

U drugoj fazi bolesti (osim ako se radi o crijevnoj infekciji, kada je važno pridržavati se propisane dijete), hidriranje može da se nastavi cijeđenim sokovima od pomorandže, limuna, šargarepe, kivija (bilo bi dobro izbjegavati vještačke sokove – zbog aditiva i konzervansa, koji u periodu «opšte borbe» samo dodatno opterećuju organizam). Trećeg, četvrtog dana bolesti mogu da se dodaju probiotici (jogurt), pomiješani sa suvim voćem, orašastim plodovima i žitaricama. Svih dana bolesti se preporučuje nemasna pileća supa i obilje zelenog povrća.

Šta izabrati?

U stanju zabrinutosti zbog djetetove bolesti, najgore što možemo da uradimo jeste da bjesomučno lutamo po pijaci, tražeći egzotično voće i povrće.

Kao što su stari mudraci govorili: «Lijek ti je ispred nosa», tako i biva. Na pijačnim tezgama možete da nađete namirnice u skladu sa godišnjim dobom i područjem.

Umjesto da tražite najljepše plodove, tražite obične, neupadljivog izgleda. Voće i povrće savršenog izgleda je prošlo pravu hemijsku golgotu.

Umjesto toga, razmišljajte o bojama. Boje duge u tanjiru ozdravljuju.

Beta karoten, koji namirnicama daje narandžastu boju – sadrži šargarepa, bundeva, pomorandža.

Likopen – crveni biljni pigment je sastojak paradajza i paprike.

Lutein i hlorofil, odnosno zelenu boju zdravlja imaju spanać, blitva, brokula.

Antocijan – ljubičasti pigment sadrži plavi patlidžan i radič (vrsta salate).

Sve pomenute materije čine grupu polifenola i osnovni im je zadatak jačanje imuniteta i odbrana od mikroorganizama.

Probiotici

Probiotici su «dobre bakterije», koje čuvaju i obnavljaju našu crijevnu floru. Njihov najbolji izvor je jogurt. S obzirom da temperatura uništava mliječne fermente, drugi mliječni proizvodi su obično osiromašeni probioticima. U kombinaciji sa integralnim žitaricama, suvim voćem i orašastim plodovima, obezbijeđeni su i vitamini B grupe, gvožđe, kalcijum, magnezijum… koji zajedno jačaju i podižu oslabljen organizam u toku i poslije bolesti.

Ne preporučuje se…

Treba izbjegavati slatkiše, grickalice, slatke i gazirane napitke – zbog loših nutritivnih i energetskih karakteristika. Oni zbog načina pripreme sadrže zasićene masti, proste šećere, konzervanse, aditive, soli… Svi ovi nusprodukti su neprijatelji kako dječjem, tako i odraslom organizmu. I to ne samo u stanju akutne bolesti, već i najvećeg zdravlja. Naravno, pažnja i ljubav su ipak na prvom mjestu – kako preventivnih, tako i ljekovitih «životnih namirnica».

Izvor: Moj pedijatar