Vrste hrane koje negativno utiču na razvoj mozga beba i male djece

Poznato je da hrana ima veliki uticaj na naše sveopšte zdravlje, a kad su u pitanju bebe i mala djeca, taj uticaj je presudan, posebno za razvoj mozga i pamćenje. Baš kao što ih hranimo hranjivim i zdravim namirnicama za njihov fizički razvoj, tako trebamo pažljivo birati i hranu koja djeluje na njihov kognitivni razvoj.
Ipak, jedno je želja roditelja da dijete hrani “ispravnim” namirnicama, a drugo je stvarno stanje, jer bebe i mala djeca znaju biti izuzetno izbirljivi i nervozni zbog obroka i hranjenja. Neke mame i tate su sretnici jer njihove bebe i mala djeca uredno pojedu sve što im se ponudi, ali je veliki broj onih čija djeca uporno traže svoju omiljenu hranu, a ostalo odbijaju. Uglavnom ta omiljena hrana nije baš zdrava, ali svejedno je povremeno dajemo. S nezdravom hranom često potkupljujemo dijete da pojede onu zdravu.
Ono što valja znati je da ta nezdrava hrana nije problem samo zato jer je puna šećera, soli i aditiva i što je siromašna hranjivim sastojcima, već ona može naštetiti razvoju mozga i kognitivnih sposobnosti.
Ovih pet vrsta hrane nikako nije preporučjivo davati djeci mlađoj od sedam godina, a potpuno ih treba ukloniti s jelovnika beba:
1. Polugotova instant hrana za mikrotalasnu ili brzo prženje u ulju
U ovu grupu spadaju smrznuti krompirići, polugotove smrznute pizze koje treba samo zapeći na 10 minuta, tjestenina iz kesica za brzu pipremu, smrznuto panirano meso i slična polugotova instant hrana. Na taj način procesuirana i pakovana hrana dokazano utiče na promjene raspoloženja, hiperaktivnost i pojavu glavobolja kod odraslih i djece. Najbolje se držati obroka sačinjenih od svježih namirnica.
2. Hrana i slatkiši jarkih i neprirodnih boja
U ovu grupu spadaju razni gumeni i drugi bomboni, sladoledi, šećerna vata, odnosno sve što je obojano neprirodnim i jarkim bojama. Djeca ih vole, naravno, jer su šareni, zanimljivi i slatki. No vještačke boje u slatkišima puno su veće zlo od šećera i povezuje ih se s nizom kognitivnih problema – deficitom pažnje i hiperaktivnošću, anksioznošću, glavoboljama. Osim štetnog šećera i boja, ovi slatkiši puni su raznih hemijskih dodataka čiji uticaj na organizam u razvoju još  ne znamo, ali znamo da ne može biti pozitivan.
3. Hrana i pića s kofeinom
Kofein se ne nalazi samo u kafi, već i u čaju, nekim gaziranim pićima, nekim vrstama čokolade i nekim ljekovima. Ako ga uzimaju u prevelikim dozama, kofein može naštetiti i odraslima. Djeca su osjetljivija na kofein i trebalo bi u potpunosti ukloniti iz njihove prehrane sve namirnice i pića koja ga sadrže. Kofein je stimulans koji djeluje na mozak i izaziva nervozu, hiperaktivnost, nesanicu, glavobolju i probleme s probavom.
4. Hrana koja je “čisti šećer”
Hrana bogata šećerom naći će se na samom vrhu liste omiljene hrane kod sve djece, ali je poznato da hrana koja je u osnovi sami šećer negativno djeluje na razvoj, izaziva hiperaktivnost i utiče negativno na apetit djeteta. Šećer remeti pažnju, izaziva u djetetu nemir, uzrokuje bol u stomaku i oslabljuje imunitet. Zato je vrlo važno da se hrana koja je u osnovi čisti šećer smanji na najmanju moguću mjeru. U to spadaju sladoledi, keks, čokoladice, pudinzi i ostali slatkiši. Uvijek postoje zdravije alternative poput voća, jogurtića i domaćeg keksa od cjelovtiog brašna i žitarica.
5. Hrana bogata trans-masnim kiselinama
U ovu grupu spadaju hamburgeri, grickalice, pomfrit, polugotova hrana, pržena hrana, margarin i pekarski proizvodi. “Loše”, nezasićene masne kiseline u ovoj hrani dokazano djeluju negativno na pamćenje, uzrokuju upalne procese u organizmu i remete proizvodnju hormona sreće, srotonina, pa dovode i do promjena u raspoloženju i ponašanju.
Koja hrana je dobra za razvoj mozga kod beba i male djece?
Sad kad smo utvrdili koju hranu treba izbjegavati, nije na odmet ponoviti koje namirnice podstiču i pozitivno djeluju na kognitivni razvoj djece.
Dobre masnoće: maslinovo ulje, ulje sezama, orašasti plodovi, sjemenke, avokado, organski uzgojeno meso i jaja, zeleno lisnato povrće, chia sjemenke, riblje ulje i riba, maslac, jogurt.
Hrana bogata kolinom: jaja, riblje ulje, džigerica, kikiriki, soja u zrnu, suncokretove sjemenke, ovas.
Hrana bogata pigmentom: jagode, borovnice, maline, kupine, ribizle, trešnje, višnje, patlidžan, cvekla, grejpfrut, crveni luk, crvene jabuke, kelj, crveni kupus, brokula, rajčica i sl.
Izvor: Klinfo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*