Ovo su smjernice Udruženja pedijatara za uvođenje nemliječne ishrane

Udruženje pedijatara Crne Gore usvojilo je najnovije smjernice za uvođenje nemliječne ishrane u prvoj godini života, koje su danas promovisane u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra, a kojima se roditeljima poručuje da beba treba da ima dobru kontrolu glave i vrata i da sjedi uz pridržavanje da bi započeli navedenu misiju.

U uputstvu za uvođenje nemliječne ishrane u prvoj godini života se naglašava da je majčino mlijeko je najbolja hrana za bebu i da tu dileme nema ali da s obzirom na to da beba brzo raste, njene potrebe se mijenjaju, paje pored mlijeka značajno da se u pravo vrijeme i na pravi način započne uvođenje nemliječne ishrane u cilju da se adekvatno podrži dalji rast i razvoj bebe.

Ljekari podsjećaju da Evropsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i nutriciju i Komitet za nutriciju Američke akademije pedijatara savjetuju uvođenje nemliječne ishrane izmedju 4. i 6. mjeseca, i to ne prije navršene 16. i ne poslije navršene 26. sedmice života.

“Prerano uvođenje namirnica nosi rizik od gojaznosti i razvoja alergija. S druge strane, kasno uvođenje nosi rizik od razvoja averzije prema nemliječnoj ishrani i deficita gvožđa”, ukazuju pedijatri.

U nastavku prenosimo integralno smjernice Udruženja pedijatara Crne Gore

Kako treba uvoditi nemliječnu ishranu?

Sami početak nemliječne ishrane nema zadatak da zasiti vašu bebu, već da je upozna sa novim ukusima. Ne opterećujte se količinom nemliječnog obroka koju beba prihvata, već joj samo češće nudite. Ukoliko beba negoduje i uporno odbija određene namirnice vi budite uporniji. Prije svakog obroka nudite joj 1-2 kašike «neželjene» namirnice, jer se smatra da nakon česte ekspozicije na kraju beba razvija preferenciju ukusa ka istom.

Navike koje vašoj bebi ,,usadite’’ u ovom uzrastu mogu trajati cijeli život. Pravilo je da se uvodi jedna nova namirnica na tri do pet dana, kako bi se ispitala reakcija bebe na istu. Obično se nova namirnica uvodi u jutarnjem obroku da bi se pratila reakcija tokom cijelog dana. Nova namirnica se može kombinovati sa već uvedenim namirnicama koje bebi prijaju.

Kojim redosledom treba uvoditi nemliječnu ishranu?

Prva grupa namirnica koju ćete ponuditi vašoj bebi jesu žitarice. Prvo se uvode riža (sa deklaracijom zbog moguće kontaminacije sa arsenom), kukuruz, heljda i proso, potom ovas. U 5. mjesecu života postepeno se uvode žitarice sa glutenom (pšenica, raž, ječam u manjim kolicinama, do 1 kafena kasika dnevno). U uzrastu od 6 do 8 mjeseci beba treba da ima ukupno 100-200 grama obroka (mliječnog ili voćnog) sa žitaricama, a nakon ovog perioda 200-400 grama. Po uvođenju prvih obroka od žitarica, u periodu od 4. do 6. mjeseca bebinog života u ishranu se uvodi meso (uključujući i ribu) da bi se obezbijedio adekvatan unos gvožđa i cinka. “Mesna supa” sadrži 30 % izmiksanog mesa (30-50 g). U svaki mesni obrok treba dodati kašiku maslinovog ili nekog drugog nerafinisanog ulja koje je bogato supstancama koje su bitne za razvoj bebinog nervnog sistema. Potom se u mesnu supu dodaje povrće, a uporedo se započinje i sa uvođenjem voća. Do 6. mjeseca voće se termički obrađuje (ovo važi za svo voće osim za bananu i citruse). Nema odlaganja uvođenja citrusa i crvenog voća i povrća.
Hrana koju beba jede u ovom periodu je izmiksana i beba ima 2-3 nemliječna obroka dnevno, prosječno 125 grama po obroku.

Kako hraniti bebu u uzrastu 6-12 mjeseci?

  • U ovom uzrastu u ishranu se uvodi žumance, koje je poslije mesa namirnica sa najvećim sadržajem gvožđa u sebi. Daje se 3-5 puta nedjeljno uz povrćni ili voćni obrok.
  • Mliječni proizvodi (mlijeko, maslac, kajmak, sir, puter) se uvode od navršenih 8 mjeseci, ali samo kao dodatak u jelima (popara, palenta) a nikako kao glavni obrok.
  • Upotreba sokova se ne preporučuje u prvoj godini života jer sve potrebno beba dobija putem samih voćnih obroka. Ukoliko ipak dajete Vašoj bebi sok, to jedino može biti svježe cijeđeni razblaženi sok i nikad preko 100 ml na dan.
  • Hranu gnječimo u uzrastu od 6. do 9. mjeseci, potom nudimo sjeckanu i hranu u komadićima.
  • Dobar izbor za mekane komadiće hrane koje će vaša beba jesti su makarone, djelići sira, djelići mekog kuvanog povrća, keks, kora hleba.
  • U ovom uzrastu Vaša beba treba da ima 3-4 nemliječna obroka, prosječno 125-250grama po obroku.
  • Prije navršene godine se ne savjetuje davanje kravljeg mlijeka u većim količinama i biljnih mlijeka, meda, orašastih plodova, bjelanceta, šećera i soli.

Hranjenje bebe podrazumijeva komforan ambijent, ako beba neće da jede, ješće kad ogladni. Kako bi sticala i učila dobre navike, najbolje je da beba jede sa ostalim članovima porodice, da bi ih posmatrala i sama oponašala. Kada se jede, nema druge zabave osim jela, greška je dijete hraniti dok ono gleda crtaće.

Dok hranite bebu dajte joj da se i ona igra sa hranom (tzv.,,finger food’’), da prinosi ustima, da je stavlja sama u usta, neka se igra sa plastičnom kašikom u toku hranjenja, neka i sama pokušava da se hrani. Vremenom, beba će steći vještinu da sama jede. Ovo zna da stvori nered, ali jako pomaže u razvoju vašeg djeteta.

Dijete treba hraniti kašikom, izbjegavajte flašicu. Vodu nuditi kašičicom, a zatim iz čaše. Beba će sa navršenih 9-12 m. razviti sposobnost da sama pije vodu iz čaše, držeći je obijema rukama.

Najviše što možete da učinite za svoje dijete je da ga odgajate tako što ćete pratiti najnovije preporuke svjetskih pedijatrijskih udruženja, a u tome vam pomaže vaš pedijatar. Zato odgovore na svoja pitanja ne tražite na nepouzdanim adresama, već samo kod profesionalaca.

Vaša beba ne zaslužuje da dobije za početak života ništa manje od najboljeg.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*