Analiza za opštu i fizičku hemiju u Beogradu pokazala da u kremovima robnih marki nutela, eurokrem, cipiripi, fineti i linolada sadržaj šećera dostiže čak 57%, a biljnih ulja 31%. Ova dva sastojka čine skoro 90% sadržaja omiljene poslastice mnoge djece, ali i odraslih. Kakao, lješnik i mlijeko u prahu čine minimalni udio u ovoj poslastici.
Institut je analizirao kremove za potrebe Zaštitnika potrošača, a prije svega, provjeravan je udio šećera, lješnika i kakaoa. Svi analizirani proizvodi su deklarisani kao jestivi krem na bazi kakaoa i lješnika.
Analize su nam pokazale da je najveće odstupanje u uporednoj analizi to što “nutela” ima 13 odsto lješnika, dok se u ostalim kremovima nalazi tek tri odsto ovog sastojka. Tako da ne čudi podatak što svaki od njih ima dodate emulgatore i arome koji su zaduženi za ukus koji osjetimo dok ih jedemo.
S obzirom na to da je udio šećera u ovim slatkišima čak 57 % (na 100 grama proizvoda unosimo čak 57 grama šećera), ne treba mnogo mudrosti da zaključimo kako konzumacijom kremova vrlo lako možemo da prekoračimo preporučeni dnevni unos od 25 grama, a koji je propisala Svjetska zdravstvena organizacija.
Količina mlijeka u prahu varira od 6,5 (eurokrem) do 9,5 procenata, koliko ga ima u “linoladi”. Proizvođači nisu izdašni ni kada je ijreč o kakaou, čiji udio se kreće od 3% (linolada), pa do 7,4% (nutela).

Kada je riječ o sadržaju ukupnih ulja, on je približno isti (oko 31%), ali se razlikuje sadržaj zasićenih masti, kao i porijeklo masti. Upravo su te zasićene masti jedan od najvećih neprijatelja ljudskog organizma ako se unose spolja. Jer naša tijela su sposobna da proizvedu sve potrebne količine zasićenih masti, tako da nije potrebno da ih unosimo kroz ishranu.
“Zato su zasićene masti svrstane u lošu kategoriju. Uz to imaju negativne efekte na kardiovaskularni sistem. Zasićene masti dolaze uglavnom iz mesa, morskih plodova, piletine sa kožom, punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda od punomasnog mlijeka. One se mogu naći i u hrani biljnog porijekla kao što su kokos, ulja od kokosa ili palmino ulje. One povećavaju ukupni holesterol tako što podižu štetni LDL”, objašnjava kardiolog Svetislav Nastić.
Specijalista opšte prakse dr Snežana Stajić upozorava da su ovi slatki namazi izuzetno štetni i opasni po ljudski organizam, pogotovo kod djece, koja ih najviše jedu.
“Svakodnevna upotreba ovih slatkih kremova, koji su puni šećera, zasićenih masti, emulgatora, boja, kalorija i ulja, može dovesti do začepljenja krvnih sudova, rane gojaznosti, kvarnih zuba… Djeca posebno treba da se čuvaju jer su takve namirnice za njih nezdrave i štetne i ne bi trebalo uopšte da ih jedu”, ističe dr Stajić.
Nutricionista Jovana Ferluga slaže se da treba izbjegavati unošenje pretjerane količine šećera, a za Zaštitnik potrošača podsjeća da slatkiši napunjeni šećerom značajno podižu glikemiju, odnosno šećer u krvi.
“To uzrokuje lučenje velike količine insulina, pa nastupa nagli pad šećera u krvi i odmah zatim javlja se želja za novom količinom slatkiša. Dakle, pokreće se začarani krug. To sve može uzrokovati gojaznost ali i dijabetes”, navodi ona.
Kako dodaje, šećer smanjuje aktivnost imunog sistema (bijela krvna zrnca su čak 40 odsto manje efikasna u ubijanju bakterija), što počinje 30 minuta nakon konzumiranja slatkiša i traje i do četiri sata.
“Ako se radi o djeci, može doći do promjene ponašanja djeteta, koje postaje hiperaktivno, kada nivo adrenalina postaje deset puta viši od normalnog i ostaje visok čak i do pet sati nakon konzumiranja slatkiša. U ekstremnim slučajevima dolazi i do pojave agresivnosti. Takođe, djetetu je smanjena pažnja, otežano je učenje. Treba, naravno, imati u vidu da nisu svi jednako osjetljivi na šećer, ali najveći procenat djece je izuzetno osetljiv. Najosjetljivija grupa su predškolci, kojima se mozak intenzivno razvija i raste, što ih čini posebno osetljivim”, zaključuje Jovana Ferluga i dodaje da pretjerani unos šećera svakako pospješuje i razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Izvor: Potrošač
Leave a Reply