Mogu li djeca zavoljeti zdravu hranu?

zdrava

Zdrava ishrana je u centru pažnje posljednjih decenija kada naučna istraživanja iz dana u dan dokazuju da je ono što jedemo presudno za održavanje ili poboljšanje našeg zdravlja. Zato roditelji sve više pažnje posvećuju prehrani svojih mališana, izboru namirnica i organski i ekološki uzgojenoj hrani. Jedno je ponuditi djeci zdravu hranu, a drugo je naučiti ih da je zavole.

Svima bi nam bilo lakše da jedemo zdrave namirnice kada bismo se rodili s urođenom preferencijom za zdravo, gorko, kisjelo, sirovo i slične “problematične” ukuse. Svi ljudi jesu programirani da vole određene ukuse i to – slatko, slano i eventualno ljuto. Ali gorko, oporo, kiselo već je malo teže voljeti i jesti, posebno djeci. A priroda se tako poigrala da je upravo u takve ukuse i namirnice stavila najviše vitamina, minerala i vlakana.

Vrlo mali procenat onog što volimo ili ne volimo jesti ima veze s našom genetikom, kaže Elizabeth Phillips, profesorica psihologije sa Univerzieta u Arizoni, koja je život posvetila istraživanju psihologije ukusa. Ono što određuje koje ćemo ukuse voljeti a koje nećemo, je prvenstveno povezano s onim s čim su nas hranili naši roditelji, čak i prije nego što smo se rodili. Naime, ono što majka jede u trudnoći daje određeni ukus amnionskoj tečnosti koju fetus guta još dok je u stomaku, ali preferencije za ukuse stvara i majčino mlijeko u kojem se nalazi hrana koju je majka jela dok je dojila bebu i prije uvođenja konkretne čvrste hrane.

Ova informacija vrlo je važna jer vam daje priliku da od početka trudnoće naviknete dijete na hranu koju želite da jede u budućnosti tokom intenzivnog rasta i razvoja i kroz cijeli život, a na način da je i sami počnete konzumirati.

Samo za primjer, istraživanje Garyja Beauchampa, direktora istraživačke institucije Monell Chemical Senses Center iz Filadelfije, dokazalo je da bebe čije su majke u trudnoći i tokom dojenja pile sok od šargarepe, pokazuju veću sklonost kašicama u kojima su žitarice bile obogaćene šargarepom, od beba čije majke ih nisu i prije dohrane na taj ukus navikle. Drugim riječima, bebe su obožavale šargarepu jer su je već jele kroz majčino mlijeko.

Važno je znati da kada beba nastavlja da jede hranu čiji ukus joj se sviđa u prvih nekoliko godina, njeno čulo ukusa se nastavlja razvijati i mijenjati pa se s vremenom kod djeteta taj začarani krug zatvara – ono što dijete voli određuje ono što jede, ali i ono što jede određuje ono što će voljeti da jede cijeli život.

Zato je odgovor na pitanje iz naslova – da. Dijete se može i treba naučiti, od trenutka začeća, da zavoli zdravu hranu.

Izbirljivost oko 2. godine

Često se događa da beba mljacka i s velikim guštom papa sve što ste joj ponudili, a onda oko 2. godine počinju problemi. Naime, otprilike u tom uzrastu kod neke djece javlja se tzv. neofobija ili odbijanje novih ukusa ili nove hrane. Iako činjenica da ne žele da probaju neke nove zdrave namirnice izluđuje roditelje, s evolucijskog stanovišta to je dobra stvar.

Naime, u našoj evolucijskoj istoriji, to je bio period u kojem se dijete odvajalo od majke i prestajalo da doji (oko 3. godine) pa se počinjalo samostalno hraniti. Kako bi preživjela, djeca su se klonila gorkih, oporih i čudnih ukusa i morala su biti vrlo skeptična prema novim bobicama, korijenju i drugom jestivom bilju s kojim su se susrijetala u nomadskom stilu života. U divljini, vi ne možete znati je li neka biljka otrovna ili jestiva, pa su se biljke i plodovi koji su mirisali gorko, kiselo ili čudno ili, pak, su imali takav ukus, jednostavno izbjegavali. Ta evolucijski uslovljena skeptičnost prema novoj hrani i dalje je prisutna kod djece, pa je pokušajte tako i razumjeti.

Namirnice koje u tom smislu najčešće ne prolaze kod mališana su: brokula, kelj, rotkvice, paprika, raštan, pa čak i spanać i neke vrste čajeva. Znate i po sebi, ako te namirnice niste jeli kada ste imali dvije ili tri godine, vjerovatno ih ne jedete ni danas. A neće ih ni vaša djeca.

Kako naučiti dijete da zavoli zdravu hranu?

Prvo morate isto to naučiti sebe, odnosno prevariti svoja nepca i preferencije za ukuse pa se prebaciti na hranu koja je zdrava, čak i ako je baš ne obožavate. Postoje nekoliko dobrih savjeta kako to učiniti.

1. Jedite zdrave namirnice barem dva ili tri mjeseca “u komadu”
Kako bi se neke navike zaista promijenile, važno je držati se novih barem 50 dana, a idealno tri mjeseca za redom. Ponavljanje je ključno kako bi se nešto novo naučilo, a to važi i za nov način ishrane. Isto tako, ne odustajte s nuđenjem novih namirnica djetetu. Stručnjaci kažu da je prosječno potrebno djetetu ponuditi neku novu namirnicu 20 puta, prije nego što će je zaista pojesti bez prigovora.

2. Eksperimentisajte u kuhinji i zamaskirajte gorkost
Kada uvodite gorkaste okuse, zamaskirajte ih s drugim ukusima. Znači djetetu (i sebi) nećete ponuditi raštan kuvan samo u vodi, već ga prelijte nekim finim sosom, zapecite ga u pećnici sa sirom ili složite kao sarme s nekom žitaricom. Isto tako, šećer i so su ukusi koji će najbolje zamaskirati gorčinu u nekoj namirnici, pa ih u početku svakako koristite.

3. Sedam puta za cijeli život
Neke studije su pokazale da su djeca učila zavoljeti raštan tako da im se u početku servirao preliven topljenim sirom. Nakon sedam pomenutih kalorijskih bombi, osmi put su ga pojeli bez sira. Naime, naučili su zavoljeti ukus ovog povrća bez dodataka.

Izvor: Klinfo

Podijeli ovaj post

Google1

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*