Maslinovo ulje u ishrani odojčeta

dohrnaSvima je dobro poznato da je majčino mlijeko najbolja hrana za odojčad. Hemijski sastav majčinog mlijeka jedinstven je i najbolje prilagođen potrebama odojčeta tokom prvih mjeseci života. Masti u majčinom mlijeku čine približno 50% energetskog udjela, a vrsta masti koja prevladava je nezasićena masna kiselina – oleinska. To je ista masna kiselina koja prevladava u maslinovom ulju. Takođe, esencijalna masna kiselina – linolna – jednako je zastupljena u majčinom mlijeku kao i u maslinovom ulju. Sve ove činjenice idu u prilog upotrebi maslinovog ulja u prehrani odojčadi kada se započne s dohranom, odnosno s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama kojima se nerijetko dodaju i žitarice.

Uloga masti u prehrani odojčadi

Masti služe kao izolator od temperaturnih promjena, oblažu organe, održavaju kožu zdravom, pomažu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K. Masti služe i kao skladišna energija, a za odojčad i djecu koja brzo rastu masti su posebno važne za razvoj. Masne kiseline su materijal za razvoj, posebno mozga, koji je kod djeteta nesrazmjerno velik u odnosu na odraslu osobu i troši oko 50% energije unesene hranom. U tom su pogledu posebno važne nezasićene masne kiseline.

Za razliku od drugih vrsta masti, esencijalne masne kiseline ne mogu se sintetisati u tijelu i zato se moraju unositi hranom. Dvije su esencijalne masne kiseline – linolna i alfa-linolenska, a u organizmu služe kao prekursori omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Važne su za razvoj mozga, vida, sintezu supstanci sličnih hormonima koje moduliraju brojne procese u organizmu i važni su za zdravlje kože.

Važno je zapamtiti da nisu sve masti jednake. Neke treba unositi češće, a neke valja izbjegavati. Za odojčad i djecu masti su izuzetno važne hranjive stvari i zato nikakva restrikcija u prvih nekoliko godina života ne dolazi u obzir. To u praksi znači da nije preporučljivo davanje obranog mlijeka i mliječnih proizvoda.

Postoje biljni i životinjski izvori masnoća. Bogati izvori masnoća su biljna ulja, maslac, margarin, a namirnice koje ih sadrže su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, riba, jaja, avokado, soja i masline. Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene. Masti u hrani obično se nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, neke namirnice, posebno one biljnog porijekla, sadrže viši udio nezasićenih dok životinjske obično sadrže više zasićenih masnoća.

Višestruko nezasićene masti najzastupljenije su u ribi, sjemenkama, orašastim plodovima i uljima suncokreta, soje i šafrana.

Jednostruko nezasićene masti najzastupljenije su u maslinovom ulju, ulju repice, majčinom mlijeku i avokadu.

Zasićene masti najzastupljenije su u crvenom mesu, pavlaci, punomasnim mliječnim proizvodima i palminom ulju.

Tokom prvih šest mjeseci, majčino mlijeko sadrži svu potrebnu količinu kalorija i masti za odojčad. Od šestog mjeseca do godine dana, iako se uvode nove namirnice i izvori masnoća, majčino mlijeko i dalje ostaje osnovni izvor masti u prehrani. Cijelu prvu godinu masti čine približno polovinu energetskih potreba. Tek nakon prvih nekoliko godina života, udio masnoća u prehrani djeteta treba smanjivati i postupno preći na 30% do 33% ukupne energije, koliko bi prema preporukama trebalo da konzumiraju zdrave odrasle osobe.

Uloga maslinovog ulja u dohrani odojčadi

S obzirom da su odojčad od prvih dana života naviknuta na unos oleinske masne kiseline putem majčinog mlijeka, najsličnija masnoća s kojom bi trebalo nastaviti tokom dohrane je maslinovo ulje. Osim što sadrži oleinsku masnu kiselinu, snabdijeva mladi organizam prijeko potrebnim esencijalnim masnim kiselinama (linolnom i alfa-linolenskom) koje se ne mogu sintetisirati i zato  ih treba unositi hranom. Esencijalne masne kiseline nužne su za adekvatan rast, očuvanje zdravlja kože, vida, mozga i brojne druge tjelesne funkcije.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje pogodno je za primjenu u prehrani odočadi. Omjer zasićenih i nezasićenih masti u maslinovom ulju sličan je omjeru u majčinom mlijeku. Također, sadržaj esencijalne, linolne masne kiseline u 100 ml majčinog mlijeka jednak je sadržaju linolne masne kiseline u jednoj žličici maslinovog ulja. Dodatak maslinovog ulja obroku za odojče nakon navršenih šest mjeseci života služi kao izvor esencijalnih masnih kiselina i potpomaže rast i neurološki razvoj.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje ujedno je izvor antiokisdansa, posebno vitamina E, beta karotena i polifenola, molekula koje neutraliziraju potencijalno štetne slobodne radikale i tako pospješuju prirodnu otpornost organizma.

Unos adekvatnih vrsta masti tokom najranijeg djetinjstva važan je za stvaranje dobrih uslova za zdravlje kasnije u životu. Danas se bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i gojaznosti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu.

Praktična primjena maslinovog ulja pri pripremi hrane za odojčad

Zdravom odočetu koje se hrani majčinim mlijekom nije potrebna druga hrana do približno 6 mjeseci starosti. Nove namirnice uvode se pojedinačno u razmaku od nekoliko dana, postupno povećavajući količinu do punog obroka. Nakon mliječno-žitnih i voćnih kašica, u ishranu se uvode kašice od povrća s dodatkom biljne masnoće, a kasnije mesa, ribe, iznutrice i žumanca.

U hranu za odojčad ne stavlja so niti drugi začini, a valja izbjegavati i dodavanje šećera. Nasuprot tome, dodatak masnoća se preporučuje, posebno kada se počne s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama, obično od šest mjeseci starosti.

Maslinovo ulje posebno se preporučuje kao dodatak kašicama za odojče, zbog specifičnog lipidnog profila, ali i zbog sadržaja brojnih drugih molekula s blagotvornim djelovanjem na zdravlje.

Kašičicu maslinovog ulja treba dodati u obrok riblje i povrtne supe, kako bi im se poboljšao ukus i nutritivna i energetska vrijednost. Takođe, jedna žličica maslinovog ulja dodaje se obroku povrtnog variva s ili bez mesa, ribljoj kašici i povrtnom pireu.

Dodatak kašičice maslinovog ulja povrtnim kašicama, osim što obezbjeđuje izvor korisnih masti i kalorija, ujedno pospješuje apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A,D, E i K. Ti vitamini, koji se nalaze u povrću, ne bi se mogli adekvatno apsorbovati bez prisustva određene količine masti.

Izvor: Čuvarkuća

Podijeli ovaj post

Google1

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*