Alergije na hranu sa početkom dohrane

dohrana3

Postupno uvođenje novih namirnica u djetetov jelovnik nije bitno samo zbog djetetovog navikavanja na nove ukuse – ubrzo možete primijetiti i kako njegovo tijelo reaguje na novu hranu koju mu nudite. A i šira naučna zajednica primijetila je da su alergije na hranu sve veći i veći problem.

Alergija na hranu pojavljuje se kad dječji imuno sistem ne reaguje normalno na određene namirnice, nego ispušta histamin, koji uzrokuje osip i naticanje koje je tipično za alergijsku reakciju.

Pa kako možete znati da vam je dijete u rizičnoj grupi – i što bi trebalo da uradite ako primijetite da je alergično na određene namirnicu?

Kolika je vjerovatnoća da će vaše dijete biti izloženo alergijama?

Vaša porodica – ako vi, vaš partner ili neko od vaših bliskih rođaka pati od ekcema, astme ili polenske alergije, vaše će dijete biti podložnije pojavi svih vrsta alergija, uključujući i one na hranu. Ako oba roditelja pate od neke alergije, rizik se povećava na 80 odsto.

Prečisto? Jedna struja stručnjaka tvrdi da mi svoje domove previše čistimo pa naša djeca nisu izložena dovoljnoj količini bacila koji pomažu bebama da razviju imuno toleranciju.

Jedna po jedna – Taj bi pristup trebalo da razvijamo kad uvodimo nove namirnice u bebin jelovnik kako bismo lakše prepoznali uzrok svake alergijske reakcije. Potrudite se što duže dojiti dijete, jer neka su istraživanja pokazala da dojenje štiti od alergija, vjerovatno zbog toga što majčino mlijeko sadrži probiotike.

Ako sumnjate da vaše dijete pati od alergije na hranu, konsultujte pedijatra koji će vam savjetovati koje dalje korake treba da preduzmete – i nikad nemojte sami dijagnostifikovati alergiju. U rijetkim slučajevima se dogodi da djetetu zbog anafilaktičke reakcije natekne grlo – odmah vodite dijete ljekaru!

Alergijske reakcije vrlo su raznolike i mogu zahvatiti jedan ili više organskih sistema:

– kožne reakcije (pelenski osip, urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis, svrab, crvene oči);

– oralni alergijski sindrom (osjećaj pečenja ili svraba jezika, otoci jezika, usnica, nepca ili ždrijela);

– zahvaćenost disajnog sistema (simptomi astme i alergijskog rinitisa, kašalj, kijanje, curenje i začepljenost nosa);

– simptomi u probavnom sistemu (grčevi, nadimanje, gasovi, zatvor, mučnina, povraćanje i proliv)…

NAČEŠĆI ALERGENI

  • Mlijeko;
  • Pšenica;
  • Jaja;
  • Školjke;
  • Orašasti plodovi;
  • Bobičasto voće.

Izvor:  Čuvarkuća

Podijeli ovaj post

Google1

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*