Jelovnik za djecu od 1 do 3 godine

dijetejede

Jesu li vaša djeca manje više dobro jela u prvoj godini života odnosno od kada ste im počeli uvoditi čvrstu hranu, a onda oko prvog rođendana krenula da “izvolijevaju” kako mi roditelji to obično kažemo. Ako jesu, nijeste jedini, dešava se to velikom brojem djece, a ljekari imaju objašnjenje i savjete.

Sa Coolinarike prenosimo opširiniji tekst o jelovniku za djecu nakon navršene prve godine do treće, u okviru kojeg je i predlog obroka koji je sastavila Svjetska zdravstvena organizacija.

Krajem prve godine počinje odbijanje brižno pripremljenih obroka. Na tanjiru je ostalo pola obroka ili znatno više, a mame i tate su zbunjene i ljute prigovaraju: “Pa ovo je njegova uobičajena hrana, zašto je sada neće?” Upravo zato što je uobičajena, a dijete s navršenih 12 mjeseci spremno je proširiti izbor svog gastronomskog iskustva.

Prelaz u prihvatanju novog načina ishrane karakteriše jedan korak naprijed prema novim ukusima i mirisima i konzistenciji hrane, ali i nepredvidljiv i iznenadan korak nazad na prve kašice ili čak čašu mlijeka. Dijete je radoznalo kada je u pitanju hrana koju uzimaju odrasli, ali još nije spremno u potpunosti da jede kao i oni.

Krizni trenuci…

Koliko mu hrane treba, na koji mu način pripremiti obrok? U tom periodu određene nestrpljivosti treba jedno jelo, zamijeniti s jelovnikom koji sadrži više jela tj. zapravo se radi o malim obrocima podijeljenim u tri glavna obroka, i međuobroku i užini.

Na primjer, ponuditi djetetu palačinke za večeru i prije spavanja, šoljicu mlijeka umjesto jaja ili sira, nije nikakva greška. Jelovnika se rijetko ko može kruto pridržavati. Povrće zahtijeva više vremena za pripremu i ako ga dijete nije dobilo za ručak, može se ponuditi za večeru.

Kako privoljeti dijete da jede?

Da bi dijete imalo bolji apetit u osnovi je potrebno pribjeći nekim trikovima. Izgled hrane koja se nudi ne smije se podcijeniti. Dok u prvoj godini uzimanje obroka dijete doživljava kao trenutak susreta s majkom, a manje ga zanima sam ukus i miris hrane, u uzrastu od 12-13 mjeseci postiže veću fiziološku zrelost i motoričku samostalnost pa je sposobno procijeniti ono što ga okružuje, uključujući i ono što jede.

Sada su to namirnice u čvrstom obliku – povrće i voće, a nisu više bezlične i bezbojne kašice. Priprema jela je napredovala od tečnih i kremastih kašica prema namirnicama koje se nude djetetu u komadićima kako bi ga podstakli na žvakanje, a ne samo gutanje hrane. Priprema obroka približava se sve više onoj za odrasle: jela s rižom, jela pripremljena u rerni, sosevi s dodatkom aromatičnih trava koje poboljšavaju ukus mesa, a i ribi daju bolji ukus.

  • Polako i postupno
    Uvođenju novih ukusa i mirisa treba pristupiti postupno. Tek kada se dijete navikne na jedan ukus koji nije poznavalo, prelazi se na sljedeći. Važan razlog za oprezan i postupan pristup je i uzrast djeteta u kojoj se počinje pokazivati njegova narav, njegova osobnost i ukus. Treba posmatrati reakcije djeteta i poštovati znake koji pokazuju sviđa li mu se hrana ili ne. Dijete će ostaviti hranu koja mu se ne sviđa i to mu treba dopustiti, ali istovremeno mu treba pokazati novi način prehrane jer navike koje stekne u tom uzrastu ostaju.
  • Ne zanemariti dosadašnje navike
    Dijete je već savladalo tehniku samostalnog hranjenja, ponaša se odraslo, a mali ustupci u tom uzrastu puno mu znače: mlijeko uveče prije spavanja znači i nježnost kojom mu mama poželi laku noć i olakšava san.

Ne treba zaboraviti da je uprkos novim značajnim saznanjima o rastu u osnovi vaše malo zlato još samo dijete. Korištenje običaja u ishrani koji vladaju u kraju u kojem dijete živi svakako je pozitivno. Kukuruzna palenta s mlijekom može biti koristan jutarnji ili večernji obrok, a palačinke sa sirom takođe su potpuni večernji obrok.

djevojcicajede

Kako sastaviti jelovnik?

Ovaj jelovnik sastavljen je prema raspoloživoj literaturi, a prvenstveno mu je osnova “piramida prehrane” prema preporuci SZO (Svjetska zdravstvena organizacija – WHO). Odstupanja se najčešće zasnivaju na ličnom iskustvu majke, apetitu djeteta i prihvaćanju određenih namirnica.

Dobro usklađeni dnevni jelovnik sadrži sve esencijalne stvari neophodne za rast i razvoj. Mlijeko i mliječni proizvodi obezbjeđuju velik dio dnevnog potrebnog unosa kalcijuma. Djeca često odbijaju uzeti mlijeko, draže su im mliječne prerađevine kao što je jogurt i razne vrste sira. Dodatkom kakaa, pahuljica od žitarica, voća (frape) u mlijeko kao i obogaćenje jelovnika jelima koja sadrže veću količinu mlijeka (pire od krompira ili drugog povrća, palačinke i slični pripravci) povećava se unos ovog važnog minerala. Organizam djeteta od 1-10 godina za pravilnu mineralizaciju kostiju treba oko 800 mg kalcijuma, a od 11-25 godina oko 1200 mg dnevno (1 l mlijeka sadrži oko 900 mg, 80 grama svježeg sira čak 400 mg).

Jogurt sadrži ujedno i mliječne fermente koji olakšavaju apsorpciju. Mliječni šećer – laktoza pomaže apsorpciju kalcijuma preko sluznice crijeva pa se kalcijum iz mlijeka i mliječnih proizvoda znatno bolje iskorištava nego iz drugih namirnica. Oksalati, soli oksalne kiseline koje sadrže neke vrste povrća, ometaju apsorpciju kalcijuma kao i fitinska kiselina u vlaknima integralnih žitarica.

Problem postoji za djecu koja ne podnose mliječni šećer – laktozu, ili su alergična na bjelančevine kravljeg mlijeka. Tada je potreban drugi izvor minerala: farmaceutski pripravci, voda koja sadrži veću količinu kalcijuma i mlijeko od soje ili riže obogaćeno kalcijumom.

Apetit djeteta ima svoje oscilacije i tokom dana pa i kroz nekoliko dana. Ako je dijete bilo u dužoj šetnji i pojelo obilniji međuobrok, ne treba očekivati da će navaliti i isprazniti tanjur.

Boravak na svježem vazduhu omogućava stvaranje prirodnog vitamina D u koži i to ne samo u vedrom ljetnom danu, nego i sivo svjetlo zimskog dana ima pozitivan učinak. Treba izbjegavati duži boravak pored televizora ili za računarom, odnosno  igricama. Djeca moraju dio dana provesti u trčanju i igrama na svježem vazduhu, vožnji na biciklu čak i ako je napolju hladno. Kretanje poboljšava proces integracije kalcijuma u organizmu, podstiče obnavljanje kosti koje tako postaju čvršće.

Čemu dati prednost?

Ako proučite jelovnik, primijetićete da ne sadrži nikakve revulucionarne ideje: vodi se računa o piramidi ishrane koja je započeta u prvom periodu  uvođenja dohrane i koja se nastavlja kroz cijeli život, a čiju bazu čine voće, povrće i žitarice. Ove tri vrste namirnica ulaze u sastav dnevih obroka 4-5 puta uz unos potrebnih izvora bjelančevina u razumnim varijacijama kroz dan i kroz sedmicu. Na primjer, jaje ili sir daje organizmu visoko vrijedne bjelančevine kao i meso. Unos masnoća mora biti unutar razumnih ganica. Ipak, treba znati da se djeci ne daje obrano mlijeko, nego punomasno.

Namirnice su iste kao i u prethodnom periodu

Tokom cijele druge godine, na primjer doručak se sastoji od mlijeka i keksa (ili posebnih pahuljica od žitarica za rani uzrast), a tek bliže trećoj godini uvode se integralne žitarice (koje po mogućnosti nisu zaslađene) i to dva puta sedmično. Previše mekinja koje sadrže cjelovite žitarice i hljeb od integralnog brašna nisu pogodne za dječji uzrast jer ometaju apsorpcija gvožđa što može dovesti do anemije. Što se tiče količine hrane nekih većih promjena nema, razlika između druge i treće godine kreće se oko nekoliko grama, jer se ritam rasta usporava u odnosu na prvu godinu života.

Jelovnik koji je predložen može poslužiti mamama i tatama kao predlog na koji način bi mogli organizovati pripremu i ponudu hrane unutar određenih optimalnih okvira, ali su sve varijacije moguće.

Sedmični jelovnik za djecu od 1-2 godine

Ponedjeljak

Doručak: šoljica mlijeka (150 ml) s keskom.
Međuobrok: banana.
Ručak: tjestenina sa sirom i paradajzom, kuvana pileća prsa (ili čureća), pire od tikvica i krompira.
Užina: voćni sok.
Večera: supa ili pire od graška, tvrdo skuvano jaje.

Utorak

Doručak: šoljica mlijeka s keksom.
Međuobrok: svježi voćni sok.
Ručak: tjestenina s paradajzom i bosiljkom, list (riba) kuvan na pari, kratko kuvano povrće (blitva, krompir, šargarepa).
Užina: jabuka.
Večera: gusta supa od povrća s rižom i krompirom, tjestenina sa sirom (kiflice, knedli ili slično).

Srijeda

Doručak: šoljica mlijeka s keksom.
Međuobrok: voće (npr. kivi).
Ručak: tjestenina s tikvicama, komadići kuvane šunke s pireom od krompira.
Užina: jogurt.
Večera: krem supa od graška (ili pasulja), rezanci sa sirom.

Četvrtak

Doručak: šoljiica mlijeka s keksom ili pahuljicama (prikladnim za odojčad i malu djecu).
Međuobrok: banana.
Ručak: proljetna supa (mlado povrće – šargarepa, krompir, grašak, keleraba), oslić kuvan na pari sa spanaćem.
Užina: frape od voća.
Večera: tjestenina u sosu od paradajza, jaje, mahune kuvane na pari.

Petak

Doručak: mlijeko s keksom ili pahuljicama.
Međuobrok: voćni sok.
Ručak: krem supa od povrća, odresci od mljevenog mesa, pire od krompira sa začinima (peršun, bosiljak i dr.).
Užina: jabuka.
Večera: supa s rižom i graškom, svježi sir.

Subota

Doručak: mlijeko s keksom ili pahuljicama.
Međuobrok: banana ili frape.
Ručak: tjestenina sa svježim paradajzom, odresci od mljevenog oslića, krompir.
Užina: voćni sok.
Večera: krem supa od tikvica s rižom, jaje, pire od šargarepe.

Nedjelja

Doručak: mlijeko s keksom.
Međuobrok: svježi sok od pomoranže.
Ručak: rižoto, piletina, sezonsko povrće (kratko kuvano).
Užina: mjerica sladoleda od pavlake.
Večera: pire od povrća (spanać, blitva, šargarepa), svježi sir, kremasti sir mozzarella.

Sedmični jelovnik za djecu od 2-3 godine

Ponedjeljak

Doručak: jogurt ili mlijeko s žitaricama (kukuruzne, rižine, ovsene pahuljice za djecu).
Međuobrok: jabuka.
Ručak: krem supa s rižom, spanać, omlet sa sirom, hljeb.
Užina: voćni sladoled.
Večera: supa od povrća.

Utorak

Doručak: šoljica mlijeka s keksom.
Međuobrok: svježi sok od pomorandže ili grejpfruta.
Ručak: tjestenina s paradajzom i bosiljkom, šnicle od piletine ili ćuretine, pire od krompira.
Užina: banana.
Večera: pire od spanaća ili blitve, pečeni file od oslića s maslinovim uljem.

Srijeda:

Doručak: mlijeko, prepečenac (toast) s marmeladom.
Međuobrok: sok od kajsije ili svježe voće.
Ručak: supa od povrća s rižom, njoke.
Užina: komad kolača (torta, pita ili sl.).
Večera: pire od krompira, jaje, kratko kuvano povrće.

Četvrtak

Doručak: mlijeko s nezaslađenim pahuljicama (od riže, kukuruza, ovasa).
Međuobrok: kivi.
Ručak: juha od povrća s tjesteninom, šnicla (teletina, piletina, ćuretina), pire od krompira i šargarepe.
Užina: voćni jogurt.
Večera: krem supa (brokoli, karfiol) s rižom, oslića s pečenim krompirom.

Petak

Doručak: mlijeko, tost s maslacem i marmeladom.
Međuobrok: banana.
Ručak: tjestenina (zeleni rezanci) s tikvicama i začinima, jaje, rendana šargarepa s limunom, hljeb.
Užina: frape od sezonskog voća (npr. jagode).
Večera: supa od povrća, svježi sir, hljeb.

Subota

Doručak: mlijeko i keks.
Međuobrok: sok od breskve.
Ručak: riža,  oslić, povrće (kratko kuvano), jogurt.
Večera: krem supa od graška s proprženim kockicama hljeba, voćna salata.

Nedjelja

Doručak: mlijeko, hljeb ili tost s maslacem i medom.
Međuobrok: banana.
Ručak: tjestenina s sosem od paradajza i parmezanom, šincla čuretine s limunovim sokom i kratko kuvanim povrćem.
Užina: komad kolača od jabuka ili sl.
Večera: pire od tikvica i krompira, svježi sir ili druge vrste ove vrijedne namirnice.

Autor: Prim. mr.sc.dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar
izvor. Coolinarika

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*